BREKOVICA,OSTROZAC,STINA ,CAZIN , MUTNIK I STURLIC

BREKOVICA
Na lijevoj obali Une,sjeveroistocno od Bihaca, gdje joj se podor i sada vidi, spominje se prvi put 1330. Bio je to kra­ljevski grad. Od te godine pa do pod kraj XV stoljeca pripadao je s malim prekidom knezovima
Blagajskim, a onda dodje u vlast Kobasica. Ime ovoga grada napisano je i na povelji cetinskog sa­bora od 1 januara 1572 g. jer je i Ivan Kobasic
bio medju onima, koji izabrase Ferdinanda Habsburga za hrvatskog kralja. Godine 1580 preuzeo je bihacki kapetan Brekovicu, i, da ne padne Tur­cima u ruke,dao ju je razoriti. Turci je popravise godine 1635 i smjestise posadu. Zapovjednik Brekovice zaposjedne 10 maja 1646 napusteni Furjan na Korani i stade ga obnavljati. Oko 1719 spomi­nje se kao dizdar Brekovice neki Zulfikar-aga. Ovaj je grad bio u sastavu biha cke kapetanije. God. 1838 bio je u ispravnom stanju. Austrijski opis iz 1834 ne spominje Brekovicu,
kao ni anonimni opis Bosne. Jos 1835 imao je po­
sadu. U gradu su bila 2 ispravna i 2 pokvarena topa.

OSTROZAC

lezi na kraju jedne kose iznad lijeve obale Une i kraj ceste Bihac-Cazin. Prvi put se spominje 1286 kao grad knezova Blagajskih. Turci su ga zauzeli 1577, jer je od 1578 do 1592 bilo tu sijelo ostrozackog s andzaka. Od svih nasih gra­dova najbolje je ocuvan Ostrozac, jer ga je 1900— 1902 restaurirao i u njem dvorac napravio Lothar vitez Berks. Sjeverni dio grada potjece iz srednjeg vijeka, a juzni suizgradili Turci oko 1700. Onaj prvi zvase se narodni, a drugi gospodski grad.
Grad je imao svoga dizdara, a u njemu je bilo i sijelo ostrozacke kapetanije. Dizda ri i kapetani bili su Besireviic. Godine 1700 i 1716 bio je dizdar Muhamedaga, a oko 1730 Omeraga. Godine 1833 bilo je na Ostroscu 28 topova.

STINA,
Stijena, Bila Stina je grad lijevo od danasnje ceste Cazin-Krupa, 10 km. uda ljen od Cazina. Ovdje su bila dva grada, jedan iz sred­njeg vijeka, znatno porušen, a drugi iz turskog vremena, dobro ocuvan. Godine 1575 zauzeli su Turci Stinu i oko 1626 popravili grad, a novi su grad sazidali 1771. To je najtvrdji grad sto su ga
Turci sagradili u Bosni. Po Lopasicu u Stini je sjedio dizdar. Godine 1641 bio je u Stini neki Muharem, na glasu harambasa. Stinom i Krupom za­povijedao je 1694 Ramadanaga. Toga je vremena Stina bila u sastavu Krupske a od XVIII stoljeca
do 1835 ostrozacke kapetanije. Posada se sastojala 1756 od azapa. Njihov je aga tada bio Saban. Godine 1833 bilo je ovdje 7 topova.

CAZIN je bio grad kninskog biskupa. Tur­ci su ga zuzeli 1576. God. 1578 zauzeo ga je Khewenhuller, ali ga jos iste godine ponovno zauze Ferhad beg Sokolovic i stavi u nj posadu od 130 pjesaka i 50 konjanika. Godine 1584 grad je utvr­djen.
Prvi ili jedan od prvih zapovjednika Cazina bio je neki Edhemaga. On je pao u suzanjstvo i tamno­vao u Biscu, a kada ga je s ostalim suznjima po­veo kapetan Danilo Obrican u Karlovac, docekase ih Turci Krajisnici kod Dreznika 17 decembra
1583, razbise pratnju i izbavise suznje. Oko god. 1630 u Cazinu su bile cetiri age. Medju poznatim cetovodjama na Krajini bijahu 1641 iz Cazina Huremaga Sehovic i bajr aktar Klickovic. Godine 1769 medju zapovjednicima posade bili su Sabanaga i Omeraga. Cazin je bio u sastavu ostrozacke kape­tanije i nije imao svoga dizdara.
Godine 1838 ustanovljeno je da grad treba po­praviti. Prema austrijskom izvjestaju iz 1834 u gradu je 8 topova, nesto hrane i municije. Prema popisu od 1833 Cazin je prazan. Ovo je netacno, a tako je navedeno sigurno zbog anarhije, koja je vladala u onom kraju, pa popisivaci nisu ni posli u Cazin. Iz popisa oruzja iz 1838 vidi se da su u Cazinu dva sahi-topa kalibra 1, jedan carka - top ka­libra 1 1/2 i stari gvozdeni baljem.Cazin je napusten 1851. Cazin je bio vise puta centar uzbuna na Krajini. Jedna jaca buna bila je sredinom XVIII sto­ljeca protiv kapetana Ibsir-bega Besirevica zbog neisplate placa gradskim posadama. Od 1831 do 1837 vrelo je tu zbog reforama. Godine 1851 dize se Krajina protiv Omer-pase. Tada je opaljen sa cazinskog grada zadnji top u znak pobune. Cetr­deset Cazinjana s Muratom Kapicem opremio je Omer-pasa okovane u progonstvo, i nijedan se nije vratio u svoj zavicaj.

MUTNIK
je stajao na jednom brezuljku iznad potoka Mutnice, lijevo od danasnje ceste Cazin-Trzac. Bio je to malen gradic od kojega se sada vidi jos nesto zida. Spominje se od XIV stoljeca. Zadnji su mu gospodari bili Zrinski. Zauzeo ga je Ferhad beg Sokolovic 1577 godine. Pri­padao je bihackoj kapetaniji. Godine 1834 bio je
rusevan. Oko Mutnika bilo je tada 150 kuca, koje
su davale 150 boraca. U gradu su bila dva topa. Napusten je prije 1838. g.
Kako je Mutnik bio vrlo malen, nastala je po­slovica: Ko nije grada vidio, i Mutniku se cudi. Kaze se jos: Ko nije Bisca vidio, i Mutniku se cudi.
Narodne pjesme spominju:
Od Mutnika Muju Razbudnika.

STURLC,
grad na desnoj obali Korane, uda­ljen 11 km od TrSca, a 27 od Cazina. Ime je dobio
po plemiCima Sturlicima. Turci su ga zauzeli i
utvrdili prije septembra 1636. Godine 1832 bio je 3 Nase starine dizdar ovoga grada Bali-aga. Posada je primala u zadnje vrijeme placu od prihoda dzizije. God.
1801 i 1809 iznosila je godisnja placa 2615 grosa.
Godine 1833 bila su u Sturlicu 4 dobra i dva neispravna topa.